Među poremećaje spavanja, osim nesanice i brojnih drugih, ubraja se i takozvana hipersomnija. O ovom poremećaju ne govori se toliko često, iako i on može imati značajan utjecaj na svakodnevni život i zdravlje. Što je zapravo hipersomnija, koji su njezini uzroci, kako može utjecati na vaš život i kako se s njom nositi? Na ova i druga pitanja odgovorit ćemo u nastavku članka.
Što je hipersomnija?
Hipersomnija je u osnovi suprotnost nesanici, odnosno insomniji. Hipersomniju nazivamo i patološkom ili kroničnom pospanošću. Među glavne simptome ubrajaju se izrazito teško ustajanje, ali prije svega gotovo neprestani umor. Osobe koje pate od hipersomnije često spavaju i više od 12 sati dnevno, a ni takav san im ne donosi dovoljno odmora ni osjećaj svježine i energije. Hipersomnija može biti povezana i s drugim dijagnozama (ili psihološkim problemima), ali postoje i slučajevi kada se javlja samostalno i neočekivano, bez drugih komplikacija.
Fiziološki mehanizmi hipersomnije. Što se događa u našem mozgu?
Hipersomnija nije samo „pretjerani umor“. Riječ je o složenom stanju pri kojem dolazi do poremećaja regulacije budnosti, što može biti povezano s više neurobioloških procesa. Mozak ne uspijeva pravilno održavati ravnotežu između sna i budnosti, što dovodi do pretjerane potrebe za snom, primjerice i tijekom dana.
Ključni fiziološki čimbenici nastanka hipersomnije
- Disregulacija neurotransmitera – osobito oreksina (hipokretina), koji regulira budnost.
- Smanjena aktivnost retikularnog aktivacijskog sustava – područja mozga odgovornog za buđenje.
- Poremećaji cirkadijalnog ritma – tijelo ne uspijeva pravilno razlikovati dan i noć.
- Smanjena kvaliteta noćnog sna – iako dugo traje, nije dovoljno dubok.
Kako se manifestira?
- Osjećate stalnu potrebu za snom.
- Imate poteškoća s koncentracijom.
- Mogu se pojaviti i usporene reakcije.
- Možete imati osjećaj „moždane magle“.
Pretjerana pospanost i problemi povezani s njom
Osoba koja pati od hipersomnije u osnovi je neprestano umorna i razdražljiva. Ne može se koncentrirati na posao niti održavati kvalitetan odnos s obitelji i bliskim osobama. Može zanemarivati brigu o sebi i kućanstvu, uključujući higijenske navike. Mogu se pojaviti i gubitak apetita, usporeno razmišljanje ili nepovezan govor, kao i poteškoće s kratkoročnim i dugoročnim pamćenjem. Vrlo su česte i promjene raspoloženja te depresivna stanja. Simptomi hipersomnije zapravo su vrlo slični onima kod nesanice, samo što u jednom slučaju osoba ne može zaspati, a u drugom spava previše.
Najprodavaniji madraci iz naše ponude
Vrste hipersomnije
Postoji nekoliko vrsta hipersomnije, ali ih može dijagnosticirati samo liječnik. Takozvana primarna hipersomnija najčešće je uzrokovana oštećenjem mozga. Ipak, njezina pojava nije toliko česta. Sekundarna hipersomnija nastaje kao posljedica drugih zdravstvenih problema. Poznajemo i idiopatsku hipersomniju, kod koje tijekom sna ne dolazi do odgovarajuće regeneracije tijela, posttraumatsku hipersomniju, koja nastaje nakon proživljenih traumatičnih nesreća, kao i recidivirajuću hipersomniju, koja se pojavljuje nepravilno.
Dijagnostika hipersomnije. Kako liječnici otkrivaju njezin pravi uzrok?
Dijagnostika hipersomnije složen je proces koji uključuje više pregleda. Cilj je utvrditi radi li se o primarnom poremećaju spavanja ili sekundarnom problemu.
Najčešće dijagnostičke metode za otkrivanje hipersomnije
- Polisomnografija – cjelonoćno praćenje sna.
- MSLT test (Multiple Sleep Latency Test) – mjeri koliko brzo osoba zaspi tijekom dana.
- Krvne pretrage – otkrivaju hormonske ili metaboličke poremećaje.
- Neurološki pregledi – isključuju bolesti mozga.
- Psihološka procjena – utvrđuje moguću prisutnost depresije ili anksioznosti.
Zašto je dijagnostika toliko važna?
- Može otkriti skrivena oboljenja.
- Pomaže odabrati odgovarajuće liječenje.
- Ako se provede na vrijeme, može spriječiti nastanak dugoročnih komplikacija.
Umor i pospanost
Postoje i slučajevi kada hipersomnija nije zasebna dijagnoza, nego zapravo samo simptom nekog drugog problema ili bolesti. Ako redovito ostajete budni do kasno, ne vodite računa o zdravom načinu života, konzumirate veće količine alkohola i uopće se ne krećete, možete se susresti sa sličnim simptomima kao kod hipersomnije. Isto se može dogoditi i ako dugotrajno obavljate težak fizički posao ili pretjerujete sa sportskim aktivnostima. Takvu „hipersomniju“ često je dovoljno nadoknaditi snom tijekom jednog vikenda, a zatim razmisliti o promjeni životnog stila ili navika spavanja uključujući zamjenu madraca kvalitetnijim.
Dugoročne posljedice neliječene hipersomnije
Hipersomnija nije samo neugodno stanje – može imati ozbiljne posljedice na vaše cjelokupno zdravlje, radnu učinkovitost, ali i sigurnost.
Rizici neliječene hipersomnije:
- smanjena produktivnost,
- veći rizik od prometnih nesreća,
- problemi s pamćenjem,
- oslabljen imunološki sustav,
- povećan rizik od razvoja depresije,
- pogoršani međuljudski odnosi.
Društvene posljedice:
- nerazumijevanje okoline,
- osjećaj izolacije,
- problemi na poslu ili u školi.
Kako se boriti protiv hipersomnije?
Ako sumnjate na pravu hipersomniju, nemojte odgađati posjet liječniku. Hipersomnija se češće svrstava među psihičke poremećaje i može se liječiti čak i bez lijekova – samo uz pomoć terapije. Važno je ne odgađati nepotrebno savjetovanje sa stručnjakom i tako ne dopustiti da se problem produbi. Što dulje patite od hipersomnije, teže ćete je prevladati. Ako ne patite od hipersomnije, ali imate osjećaj da bi vaš san mogao biti kvalitetniji, pročitajte više članaka na našem blogu, gdje se bavimo i temom kako si osigurati dovoljno zdravog sna.
Prevencija hipersomnije
Nije moguće spriječiti sve oblike hipersomnije, ali pravilan način života značajno smanjuje rizik od njezina nastanka.
Naše preporuke:
- pridržavajte se redovitog vremena odlaska na spavanje i buđenja,
- ograničite unos kofeina nakon 15:00,
- izbjegavajte korištenje elektronike prije spavanja,
- osigurajte dovoljno dnevnog svjetla u stanu,
- spavajte u tihoj, tamnoj i hladnijoj prostoriji.