Među poremećaje spavanja ubraja se, osim insomnije (i XY drugih), i takozvana hipersomnija. Svijest o njoj nije toliko raširena (primjerice, od insomnije slikovito pati svaki drugi umirovljenik), ali i ovaj poremećaj spavanja može imati izrazito negativan utjecaj na vaše zdravlje. Što je zapravo ta hipersomnija, koji su joj uzroci, što sve može promijeniti u vašem životu i kako se protiv nje boriti? Na ova i druga pitanja odgovorit ćemo u sljedećem članku.
Što je hipersomnija?
Hipersomnija je u biti suprotnost insomnije – odnosno nesanice. Hipersomniju nazivamo i patološkom ili kroničnom pospanošću. Među glavne simptome ubraja se uistinu teško buđenje, a posebice u biti beskrajan umor. Osobe koje pate od hipersomnije uobičajeno spavaju i više od 12 sati dnevno, a čak ni takav san ne donosi im dovoljno odmora niti priljev nove energije. Hipersomnija može biti povezana i s drugim dijagnozama (ili s psihološkim problemima), no susrećemo se i s pojedinačnim slučajevima kada se pojavi samostalno i neočekivano, bez drugih komplikacija.
Prekomjerna pospanost i s njom povezani problemi
Osoba koja pati od hipersomnije u biti je neprestano umorna i iritabilna. Ne može se usredotočiti na posao, ali ni održavati odnose s obitelji i bližnjima. Može zanemarivati brigu o sebi i kućanstvu, uključujući higijenske navike. Mogu se pridružiti i gubitak apetita, usporeno razmišljanje ili nepovezan govor, kao i poteškoće s kratkoročnim i dugoročnim pamćenjem. Vrlo su česte i promjene raspoloženja te depresivna stanja. Simptomi hipersomnije zapravo su vrlo slični onima kod insomnije, samo što u jednom slučaju osoba ne može zaspati, dok u drugom spava previše.
Najprodavaniji madraci iz naše ponude
Tipovi hipersomnije
Postoji nekoliko tipova hipersomnije koje, međutim, može dijagnosticirati samo liječnik. Takozvana primarna hipersomnija najčešće je uzrokovana oštećenjem mozga. No, njezina pojava nije toliko česta. Sekundarna hipersomnija nastaje pod utjecajem drugih zdravstvenih problema. Poznajemo i idiopatsku hipersomniju, kod koje tijekom spavanja ne dolazi do regeneracije vašeg tijela, posttraumatsku hipersomniju koja nastaje nakon proživljenih različitih traumatičnih nesreća, te recidivirajuću hipersomniju koja se pojavljuje nepravilno.
Umor i pospanost
Postoje i slučajevi kada hipersomnija nije samostalna dijagnoza, već u biti samo simptom nekog drugog problema ili bolesti. Ako redovito bdijete noću, ne pridržavate se pravilnog načina života, u većoj mjeri konzumirate alkohol i uopće se ne krećete, možete se susresti sa sličnim simptomima koje ima hipersomnija. Isto tako se mogu pojaviti i u slučaju da dugotrajno obavljate težak posao ili pretjerujete sa sportskim aktivnostima. Takvu „hipersomniju“, međutim, dovoljno je samo nadoknaditi spavanjem, primjerice tijekom jednog vikenda, a zatim razmisliti o promjeni načina života ili prilagodbi navika spavanja, uključujući zamjenu madraca kvalitetnijim.
Kako se boriti protiv hipersomnije?
Ako sumnjate na pravu hipersomniju, nemojte odgađati posjet liječniku. Hipersomnija spada prije među psihičke poremećaje i može se liječiti čak i bez lijekova – samo uz pomoć terapije. Važno je, međutim, ne odgađati bespotrebno konzultaciju sa stručnjakom kako se problem ne bi produbljivao. Što duže patite od hipersomnije, to ćete se teže iz nje izvući. Ako ne patite od hipersomnije, ali imate osjećaj da bi vaš san mogao izgledati malo bolje, pročitajte više članaka na našem blogu, gdje se posvećujemo i tome kako si priuštiti dovoljno zdravog sna.